Piše: Damir Delić Đuljić
Nakon poslovnog foruma „Poslovnog foruma Stub razvoja ekonomije Republike Srpske“ održanog 27. maja u Banja Luci javio mi se predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić. Malo sam se iznenadio, zameškoljio, a onda spremno potvrdio da je to pravi broj, da razgovara sa menadžerom projekta, te pitao kako mogu pomoći.
Premijer Zvizdić je bio direktan i konkretno pitao zašto ne bismo forum nazvali „Stub razvoja ekonomije BiH“, i u saradnji Vijeća ministara i entitetskih vlada napravili 5-godišnji plan koji će označiti istinski početak u jednom novom odnosu između institucija i privrednika, početak u drukčijoj komunikaciji porodičnih firmi u BiH, i unutra i prema vani, i početak kraja nezdravog imidža privrednika zbog kojeg izbjegavaju i medije, ali i događaje koji okupljaju ljude sa sličnim problemima, vjerujući da se poslovni uspjeh ostvaruje drukčije, ne edukacijom i dijeljenjem iskustava. Predsjedavajućem Zvizdiću sam zahvalio na pozivu, prepoznavanju šanse i razumijevanju za ideju projekta „Porodične firme“, te se stavio na raspolaganje za termin koji on odabere. Rekao je da će mi se javiti u narednim danima i ja, evo, još čekam poziv.
Čitava ova uvodna priča je jedna autorska maštarija koja nema duhovite motive. Ako neko od čitalaca ima dobru komunikaciju sa gospodinom Zvizdićem – ljubazno molim da mu date moj broj telefona. Krov ove priče u Bosni i Hercegovini uistinu treba da bude Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, i gospodin Zvizdić će, siguran sam, biti sretan da sarađujemo.
Probleme imamo svi pa i Novak Đoković
Ne osjećam nelagodu dok o poslovnom forumu održanom u Banja Luci govorim kao o događaju od izvanrednog značaja za privredu RS i Bosne i Hercegovine. Porodične firme u Bosni i Hercegovini, vjerovali ili ne, imaju mnogo sličnosti sa porodičnim firmama u Njemačkoj, Sjedinjenim američkim državama, Jordanu i Južnoafričkoj Republici: prave više od 50 posto BDP-a i više od 50 posto radnih mjesta. Kao i u ovim zemljama, porodične firme imaju i sljedeće dileme: kako se dalje razvijati, kako uspješno izvršiti tranziciju vlasništva i upravljanja na sljedeću generaciju, da li i u kom obimu angažovati vanjske menadžere i, konačno, šta činiti onda kada 10 puta potvrđeni recepti zakažu.
Ipak, ima jedna ozbiljna razlika vezana za status i perspektive porodičnih firmi u razvijenim zapadnoevropskim i razvijenim svjetskim ekonomijama, i ekonomijama zemalja u gušenju, takozvanoj tranziciji: razvijene zemlje i privrednici u ovim zemljama uporno i kontinuirano rade na edukaciji, povezivanju, iznalaženju načina za predviđanje kriza i brzo prilagođavanje istim, dok tranzicijske ekonomije muku muče sa hroničnim problemima, začinjenim neočekivanim krizama. Hronični problemi jedne firme koja se ne mijenja su kao hronični problemi jednog alkoholičara: loše spava, porodica mu je rasturena, ima probleme sa krvnim pritiskom i jetrom, i ne vidi rješenje. I ni ne pomišlja da bi mogao prestati s pićem.
Bez obzira na sve edukacije i „pametovanja“, probleme ipak imaju sve, baš sve firme na svijetu. I svi sportisti, profesionalci, svi ljudi na svijetu. Novak Đoković je, naprimjer, izgubio 6 mečeva protiv Rafaela Nadala na terenima Roland Garrosa. I ključna je stvar pitanje odnosa prema vlastitim ciljevima, vlastitim poteškoćama i načinima za stvaranje bolje sutrašnjice. Ako ćemo teniserskom metaforom – svaki meč zahtjeva posebnu pripremu i posebnu pažnju, i bilo kakva priprema i pažnja ne garantuju pobjedu. Ali nepriprema i nepažnja mnogostruko uvećavaju šansu za neuspjehom. To je poenta uvodnih tema poslovnog foruma, uz upozorenje da je bolje da se ne oslanjamo na primjere ljenosti ili indolencije koje pobjeđuju – jer ljenost i indolencija, čak i pobjeđuju – pobjeđuju rijetko i na kratke staze.
Gosti foruma: Veselin Jevrosimović i Robert Čoban sa dva užasna primjera
Nakon uvodnog predavanja profesora Jake Vadnjala, učesnicima na Forumu su se obratili osnivač Comtrade grupe Veselin Jevrosimović, vlasnik jedne od najvećih porodičnih firmi u regionu, i Robert Čoban, osnivač i vlasnik Color Press Grupe kao najveće medijske grupe na Balkanu. Bilo je relaksirajuće da su o svemu govorili optimistično i jednostavno, i o uspjesima i o problemima, pa i o posljedicama teških izazova tranzicije koja je njihove poslove natjerala na hitne i ogromne promjene.
Jevrosimović je govorio o momentu svjetske ekonomske krize koji je snažno pogodio IT sektor, o raskinutim velikim ugovorima i pitanju kako uopšte ostati i zadržati ogromnu radnu snagu (Comtrade grupa danas posluje sa više od 3.600 uposlenika), naglašavajući da mu je bilo jasno da menadžment koji je firmu vodio prije krize neće uspjeti i da je uspješno izvede iz krize. „Odmah smo krenuli u formiranje kriznog menadžmenta, angažujući provjerene i iskusne stručnjake, najbolje koji su u tom momentu bili dostupni na tržištu. Čitav koncept je promijenjen i obzirom da smo danas tu gdje jesmo, kao vodeća kompanija u ovom sektoru, jasno je da smo i uspjeli“, rekao je Jevrosimović.
Čoban je govorio o momentu kada internet, društvene mreže i smartphone uređaji preplavaljaju tržište i zauzimaju dominantan uticaj u odnosu na medije koji su ranije bili dominantni. To je, pojasnio je, zahtijevalo kompletnu promjenu samog koncepta poslovanja, ali i potpuno novi pristup u radu. „Uvijek sam bio pobornik teze da je potrebno kontinuirano učiti i razmjene iskustava, edukativne događaje i forume poput ovog staviti u sam fokus poslovanja. Uvijek sam tako i radio, i smatram da mi je to koristilo. Međutim, u momentu kada sasvim novi sistem postaje dominantan na tržištu – to je postalo neminovno“, rekao je Čoban.
Bili su to grozni primjeri. Znači – simptomi ne nestaju sami, promjene su neophodne svuda, i učenje nije stvar dobre volje nego dobre brige o vlastitom zdravlju i o zdravlju kompanije. Jevrosimović i Čoban su tako otvorili tematiku koju je jedan od predavača, Boris Vukić, začinio i – bajkom. Rekao je da je ubjeđenje da postoje idilične firme, savršene porodice, besprijekorni sistemi porodičnih i poslovnih odnosa dobra osnova, ali samo za one koji se žele baviti pisanjem bajki. „Sistem mora biti postavljen tako da kompanija funkcioniše kao ljudski organizam i da u kompleksnom sistemu svako ima svoju ulogu. U praksi, to i jeste tako, i problemi na ovom polju izazivaju haos“, rekao je Vukić.
Završna poruka: vidimo se u novembru u Sarajevu i Beogradu
Dva završna predavanja su zatvorila dileme oko dvije vrlo značajne teme: da li se uzdržavati od povjeravanja upravljanja kompanijom neporodičnim menadžerima i da li kompanije preživljavaju zahvaljujući vlasničkoj samovolji, ili uprkos njoj. Profesorica Natalija Pekić iz Hrvatske je pitanje angažovanja stručnih kadrova argumentovala vrlo precizno, pojašnjavajući da su vlasnici kompanija najčešće karizmatične osobe koje odluke baziraju na intuiciji, a ne sveobuhvatim poslovnim analizama. Pojasnila je da je današnje tržište jednostavno prevazišlo staru dilemu još prošlog stoljeća, koja lojalnost stavlja ispred svega, pa i stručnih kriterija. „Promjene u ponašanju kupaca, brzina promjena i globalni trendovi potvrđuju da je ekspertiza ipak najvažnija. Informacije svakako teku, i vrlo su dostupne. Firma postaje veća i kompleksnija i brani se ili propada zbog postojanja ili nepostojanja strukture. Karizma je jednostavno ne može sačuvati“, naglasila je Pekić.
Poznati slovenački konsultant Robert Ličen je zaključio ovogodišnji forum u Banja Luci, porukom da je menadžment stil života i da menadžeri i vlasnici ne rade 8 sati dnevno, nego onoliko koliko je potrebno. Naglasio je da je samovolja vlasnika često i dobar početni impuls, ali da kompanija rastom zahtijeva profesionalizaciju i strukturisanje po kojem će „trčati brže od konkurencije“, a ne uporno insistiranje na samovolji. „Samovolja je inicijalno moment koji vrijedi i donosi prednosti, ali, kao i u svemu, organizacija je jedina perspektiva da preživimo. Zamislite uostalom jednog fudbalera koji bi igrao u najjačim svjetskim ligama i rasipao samovolju. Koliko dugo bi to trajalo“, pitao je Ličen.
Konačno, najbolja vijest je najava završne riječi, da će poslovni forumi posvećeni porodičnim firmama u novembru ove godine biti održani u Sarajevu i Beogradu. Forum u Banjaluci je održan pod pokriviteljstvom predsjednika RS Milorada Dodika, a forumi u Sarajevu i Beogradu će biti održani pod pokroviteljstvom iz uz prisustvo predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića i premijera Republike Srbije Aleksandra Vučića. Ja se bar, je li, tako nadam.
Napomena: Tekst je prethodno objavljen u Poslovnim novinama.